Upotreba boja u edukativnim prostorima

Jedni od najvažnijih prostora za iskorištavanje moći dobrog dizajna su prostori za obrazovanje. Kada djeca od ranih godina doživljavaju pozitivno iskustvo u obrazovanju to ih može inspirisati i stimulisati njihovu strast za učenjem. Od trenutka kada se djeca angažuju i uključe, možemo ih podstaknuti na dalje obrazovanje i time tu strast i znanje mogu ponijeti sa sobom u širi spektar svijeta oko sebe – tako ćemo koristiti, ne samo djetetu i obrazovnim ustanovama, već i potencijalno široj ekonomiji društva i zemlje. Sa budžetima koji su vrlo često previše ‘rastegnuti’ i sa ograničenim mogućnostima, kako možemo najbolje uticati na izgled prostora i na to kako se pojedinac osjeća u njemu? Kada posmatramo uticaj, boje na zidovima i podovima često mogu ponuditi najveći učinak za uložena sredstva. I tako dolazimo do pitanja koje su to točno boje koje zaista mogu pojačati kreativnost, fokus djeteta i koncentraciju? Naravno, kultura i društvo će uticati na to, ali kada tražite boje koje imaju univerzalnu privlačnost, onda su to one boje koje su istaknute i koje dobivamo iz prirode oko nas. Te se iste mogu iskoristiti u pozitivna iskustva koje svi dijelimo, a to je najbolje objašnjeno kroz teoriju ekološke valence koja pretpostavlja da preferirane boje pojedinca vladaju našim svakodnevnim odlukama, uključujući kupovinu i prehranu ili uređivanje prostora. Već je poznato da je zelena boja najlakša boja za mrežnjaču, i kao takva najbolja za dugoročnu koncentraciju. Činjenica je da je istraživanje pokazalo da su studenti koji su bili izloženi pogledu na zeleni krov nakon napornog zadatka, u odnosu na one izložene pogledu na betonski krov, napravili puno manje grešaka i da je njihova sveukupna koncentracija bila bolja. ⁱ Istraživanje je takođe pokazalo da zelena boja unaprjeđuje sposobnost čitanja.ⁱⁱ

Izvor: Podne obloge Interface – kolekcije podova Iridescence i Brushed lines, Interface.com

 

U odvojenom istraživanju na temu kognitivnih performansi, plava se pokazala kao boja koja poboljšava kreativnost i sposobnost učesnika u razmišljanju izvan uobičajenih okvira.iii Smatra se da asocijacija, odnosno povezanost sa vodom i nebom čini subjekte otvorenijima i smirenijima kako bi bili kreativniji i više nastrojeni istraživanju. Plava boja je takođe često povezana s poboljšanom produktivnošću. Stoga bi u okruženju za učenje bilo korisno upotrebljavati plavu boju, posebno gdje se uče kompleksniji predmeti ili gdje učenici i studenti češće doživljavaju stresne situacije tijekom učenja.

Međutim, da bi izbjegli situaciju gdje shema boja postaje previše monohromatska, trebamo pogledati određene toplije nijanse s drugog pogleda na boje. Kombinacijom plave i zelene sa žutim, narandčastim i crvenim tonovima može se doprinijeti u kreiranju živopisnije i radosnije atmosfere.

U pogledu učenja:

• Crvena boja se pokazala uticajna na povećavanje pažnje na detalje ^iv
• Podrazumijeva se da narandžasta boja prenosi osjećaj dobrodošlice i poboljšava raspoloženje, što samim time poboljšava neurološko funkcionisanje
• Vjeruje se takođe da narandžasta boja povećava protok kiseonika u mozak, a takođe se preporučuje i za upotrebu u prostorima za ispite, kako bi stimulisala učenike i studente ^v
• Žuta boja povećava kreativnost, pažnju i pozitivnost ^vii

Kao i sa svim stvarima u životu, jače boje treba koristiti umjereno, posebno kada se radi o mlađim učenicima koji su već skloni uzbuđenju i prejakoj stimulaciji. Dodavanje segmenta boja na podove, zidove, slike, namještaj i dekoraciju kako bi se poboljšala pažnja i raspoloženje je uvijek bolja opcija nego bojanje cijelih zidova u crveno, što može izazvati osjećaj uznemirenosti.

Za poboljšanje zdravlja i dobrobiti studenata i učenika, treba uzeti u obzir vrijednost nijansi koje se prikazuju na umjetničkim djelima, materijalima i drugim predmetima pri opremanju prostora. Imamo sklonost posmatranja prirodnih obrazaca koji su takođe prepoznati kao biofilni fraktali (biofilni dizajn koncept o kojem smo već ranije pisali) i razvili smo ‘fraktalnu fluentnost’ za njih. Utvrđeno je da oni smanjuju stres za 60% ^viii te da imaju regenerišući, obnavljajući i opuštajući efekt. ^ix Na prmjer u ’Hackney Garden’ školi, fraktali su uvedeni u prostor u pogledu zidnih tapeta sa šumskim pejzažem u smirujućim zelenim tonovima i nijansama. Prikazivanje raznobojnih slika ili umjetničkih djela s elementima prirode na ovaj način može biti zaista uzbudljiv način uključivanja prednosti boja u učionicu ili edukativni prostor.

Izvor: Škola Hackney Gardens, Interface.com

 

Sve u svemu, boje mogu biti finansijski efikasan i poprilično uticajan način kreiranja okruženja za obrazovanje koje podiže energiju, uzdiže i stimuliše. Boje mogu biti čiste i razigrane, bez potrebe da budu pomiješane s crnim i sivim tonovima kako bi se stekli blaži tonovi, koje često možete vidjeti u sofisticiranim ugostiteljskim objektima, stambenim prostorima ili radnim okruženjima. Hladnije boje su dobre za smirenost, fokus i koncentraciju dok topliji tonovi pomažu studentima da budu srećni, spremni i pažljiviji, pa tako uz sve navedeno dodaju mladalački duh u okruženje. Još bolja opcija je da se sve ove boje dodaju i u umjetnička djela koja prikazuju nijanse inspirisane prirodom i time dodatno podstiču dobrobit i zdravlje. Vrijeme je da otvorimo paletu boja!

Pogledajte video ispod i saznajte više o projektu ’Hackney Garden’ škole.

Reference

i http://www.smh.com.au/technology/sci-tech/seeing-green-boosts-your-concentration-research-shows-20150525-gh8udh.html
ii https://www.shiftelearning.com/blog/color-psychology-elearning-part2
iii https://www.sciencedaily.com/releases/2009/02/090205142143.htm
iv https://www.sciencedaily.com/releases/2009/02/090205142143.htm
v https://www.shiftelearning.com/blog/how-do-colors-influence-learning
vi https://www.shiftelearning.com/blog/how-do-colors-influence-learning
vii https://www.kaplanco.com/ii/using-color-to-enhance-learning
viii Taylor, R. (2006). Reduction of physiological stress using fractal art and architecture. Leonardo, 39(3), 245–251. http://doi.org/10.1162/leon.2006.39.3.245.
ix Hagerhall, C., Laike, T., Taylor, R., Küller, M., Küller, R., & Martin, T. (2008). Investigations of human EEG response to viewing fractal patterns. Perception, 37(10), 1488–1494. http://doi.org/10.1068/p5918

Izvor: Interface.com